preskoči na sadržaj
Kratka povijest mjesta i škole

Kratka povijest mjesta

Brojni materijalni dokazi upućuju na činjenicu kako je na području današnjih Retkovaca postojalo naselje i prije osmanske vladavine. Ostaci nekropole pronađeni su u predjelu znanom kao Velike njive, a postoje i dokazi da je naselje postojalo i u 1. stoljeću poslije Krista. Kada 170. godine dolazi do provala barbara, naselje se tek počinje razvijati.

Za vrijeme Velikog bečkog rata, rata za oslobođenje od osmanske vlasti, stanovnici Retkovaca se sklanjaju i raseljavaju. Ponovni povratak u mjesto događa se 1699. godine sklapanjem mira u Sremskim Karlovcima. Od 1701. godine Retkovci su u sastavu Vojne krajine te dolazi do uređenja i organizacije mjesta. 

Kretanje broja stanovnika prema sačuvanim podacima:

 

Osnivanje i počeci škole

 

Možemo reći da povijest školstva u Retkovcima seže još u 1780. godinu kada je vojnokrajiška vlast, uvidjevši da je razvitak mjesta nemoguć bez obrazovanja stanovništva, donijela uredbu o obveznom školovanju djece. Budući da je financiranje izgradnje škole i izdržavanje učitelja bila obveza cijelog sela, tijekom 18. stoljeća nije došlo do otvaranja škole.

Uz stalni pritisak vlasti, retkovačka djeca se polako uključuju u školovanje pa 1811. i 1812. godine dio djece iz Retkovaca, pješačeći do škole i natrag, pohađa školu u Cerni.

Nastava u Retkovcima počinje 1830. godine i održava se prvo u župnim prostorijama, zatim se seli u privatnu zgradu, nakratko u seosku gostionicu te u kuću obitelji Ivankovića. Prvi učitelj bio je Josip Vuljak, ali zadržao se samo godinu dana. Otac Marijan Rotter, kapelan kod župnika o. Ivana Vuičića, zadržao se nešto duže.

Godine 1839. kupljena je zgrada od mlinara Ivana Steka, sagrađena od drveta i pokrivena rogozom, a sastojala se od jedne učionice i stana za učitelja. Rogoz je ubrzo zamijenjen crijepom. Na istom mjestu tek 1874. godine Brodska imovna općina financira gradnju nove školske zgrade. Namještaj za školu izradili su Retkovčani. Prve školske godine nastavu pohađa čak 87 učenika, 1855./56. šk. god.  samo 38 učenika, a 1872. godine 67 učenika.

Škola je u početku bila elementarna i trajala je dvije godine. Djeca su se upisivala s 9 ili 10 godina, a znanje se provjeravalo polugodišnjim i godišnjim ispitima. Jedan od uvedenih predmeta bilo je gospodarstvo na kojem su učenici učili o vođenju poljoprivrednog domaćinstva.

Godine 1833. predmeti koji se uče su čitanje, pisanje i jezik, a nastava se izvodi na hrvatskom, tj. slavonskom jeziku.

U školi radi učenička knjižnica, a 1889. godine škola se učlanila u Hrvatski pedagoški književni zbor.

Od 1867. godine škola ima i školski vrt za potrebe učenja.

Nakon priključenja Vojne krajine Hrvatskoj 1871. Godine (samo u upravnom smislu) uvedeni su predmeti: ustmeni i pismeni izraz misli, slovnica, čitanje, krasopis, stvarna obuka na temelju čitanke, računarstvo i geometrijsko oblikoslovje, gospodarstvo, svjetovno i crkveno pjevanje, gimnastika, vjeronauk, ćudorednost i polazak škole

 

Od 1900. do 1912. godine u školi radi učitelj Vjekoslav Živković. No kako je rastao broj učenika, škola 1903./1904. šk. god. započinje s radom u dva odjeljenja pa dolazi i nova učiteljica Dragica Handl. 

Od 1928./29. šk. god. u školi počinje s radom i treće odjeljenje. Pred 2. svjetski rat školu polazi već 150 učenika. U razdoblju od 1941. do 1945. godine za pretpostaviti je da nastave nije bilo ili je bila neredovita. Nakon rata mijenja se broj učenika pa ih tako 1945. godine ima 67, 1946./47. šk. god. 177 učenika i 5 razrednih odjela, a 1947./48. šk. god. ima 219 učenika i 6 razrednih odjela.

Učitelji su aktivni i u Čitaonici, posebno se ističu Viktor Leskovar  i Ivan Krauth. 

 

Škola postaje osmogodišnja

Škola 1954/55. šk. god. postaje šestogodišnja, 1956./57. šk. god. sedmogodišnja, a 1957./58. šk. god. osmogodišnja. Prkovačka škola pripaja se retkovačkoj 1955./56. šk. god. kao područna četverogodišnja škola. U školi se izvodi program „A“ tipa, čime je učenicima omogućen nastavak školovanja u srednjim školama.

 

Kratko vrijeme učenici osmog razreda pohađaju nastavu u Ivankovu, budući da je učitelj Nikola Živković otišao na odsluženje vojnog roka.

Škola je samostalna do 1967./68. šk. god. kada se pripaja ivankovačkoj školi. Od 1979. godine opet postaje samostalna i dobiva ime Osnovna škola ˝Prkovci-Retkovci˝. Čitavo vrijeme nastavnici su vrlo aktivni u radu društvenih, kulturnih i sportskih društava. Valja napomenuti i značaj školskog vrta jer je školska zadruga imala rasadnik s 1000 topola, a uređen je i školski park.

Od 1982./83. šk. god. školu pohađa 259 učenika u 13 odjeljenja. U školi djeluju brojne slobodne aktivnosti: KUD ˝Ivan Goran Kovačić˝ s recitatorskom, dramsko-recitatorskom, sekcijom za umjetnički ples i folklornom sekcijom; Sportsko društvo ˝Borac˝ koje ima mušku i žensku rukometnu i atletsku ekipu, nogometnu ekipu i streljačku družinu; Školska zadruga ˝Zadrugar˝ pri kojoj djeluju sekcije vezilje, mladi pčelari i mladi vinogradari; Klub mladih tehničara i modelara; Prijatelji prirode ˝Sjenica˝.

U svom radu ističu se Mladi povjesničari koje vodi Brigita Buranji, Folklorna sekcija za čiji rad je najzaslužniji Adam Ćosić-Adika, koji je također i koreograf u mjesnom KUD-u ˝Sloga˝. Recitatori pod vodstvom Katice Hađinac i Katice Štefančić, grupa Umjetnički ples pod vodstvom Nevenke Živković i Dramska skupina pod vodstvom Nikole Živkovića postižu zapažene rezultate. Prijatelji prirode ˝Sjenica˝ uređuju park, cvjetnjak, hrane ptice i zimi divljač. Škola dobiva značajna priznanja za rad ovih grupa.

 

 

Upravitelji i ravnatelji škole

Prema sačuvanim podacima upravitelji i ravnatelji škole su:

  1. Jakob Užarević, 1945. - 1950.
  2. Mato Majetić, 1950.- 1951.
  3. Katica Gečić, 1951. - 1952.
  4. Ivan Vinkov, 1952. - 1955.
  5. Grgur Kranjčević, 1955. - 1960.
  6. Nikola Živković, 1960. - 1965.
  7. Adam Ćosić, v.d. 1965. - 1966.
  8. Nikola Živković, 1966. - 1979. rukovodi školom, a ravnatelji su Petar Galić i Franjo Glavašević
  9. Nikola Živković, 1979. - 1991.
  10. Marija Kordić, 1991. -  1994.
  11. Ivan Nenadić, 1994.  -  2011.
  12. Ivan Benković, 2011. -  danas 

Škola nakon Domovinskog rata

Nakon Domovinskog rata, a dolaskom ravnatelja Ivana Nenadića, 1995. godine škola je priključena na mjesni vodovod. Do tada se opskrbljivala vodom iz školskog bunara. 1997. godine proradilo je centralno grijanje u sklopu prve faze sanacije i obnove školske zgrade, a prije čega se škola  grijala na ugljen i drva. Izgrađena je i kotlovnica, sanirana je vlaga na starom dijelu školske zgrade i djelomično je obnovljena rasvjeta. Sredstva u iznosu od 600.000,00 kuna osigurala je Županija vukovarsko-srijemska.

Druga faza sveobuhvatne obnove matične škole završila je 1999. godine i bila je veoma zahtjevna, a školska zgrada je u potpunosti dovedena u red i može se reći da je sada sve novo osim zidova u najgrubljem smislu riječi. Školska zgrada i oprema do tada su bile potpuno dotrajale. Dograđene su knjižnica i čajna kuhinja. U drugu fazu obnove Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uložilo je oko 1.500.000,00 kuna. Iste godine na teret Općine Ivankovo uvedeno je i centralno grijanje u PŠ Prkovci.

2001. godine  temeljito je obnovljena i PŠ Prkovci.

Godine 2010. dovršena je dvorana s 1 100 četvornih metara zatvorena prostora, u čiju izgradnju i opremanje je MZOŠ uložilo oko 7 milijuna kuna, a čime su stvoreni uvjeti za suvremeno izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u našoj školi.

 

 

Škola danas

Školu 2012./13. šk. god. pohađa 217 učenika raspoređenih u 13 razrednih odjela.
            Dolaskom ravnatelja Ivana Benkovića u rujnu 2011. godine, u matičnoj školi je izgrađen kabinet za pedagoga pregrađivanjem dijela hola. Obnovljen je i opremljen prostor za čajnu kuhinju, preuređena je informatička učionica i osigurana nova prostorija za dopunsku i dodatnu nastavu premještanjem arhive škole u prostor školske sportske dvorane.

Matična škola danas ima 5 učionica, knjižnicu i čajnu kuhinju, zbornicu, ured tajnika i voditelja računovodstva, ured pedagoga, ured ravnatelja, hol i sanitarni trakt u unutrašnjosti škole. Opremljenost tjelesne i zdravstvene kulture je u samom vrhu pedagoškog standarda.

            Područna četverorazredna škola u Prkovcima je novija zgrada, stara 60 godina, a obnovljena je 2003. godine. Ima tri univerzalne učionice, zbornicu, spremište za učila, hodnik i sanitarni trakt. Oprema, namještaj i didaktička sredstva su na približno zadovoljavajućoj razini.

U listopadu 2011. godine, na ravni dio krova područne škole u Prkovcima stavljen je lim i saniran krov, u hodniku iste škole postavljena je zidna obloga. Jedna strana škole (do Biđa) ima postavljenu novu stolariju, a škola se oprema i informatičkom opremom.

 

 

Kulturni, zabavni i sportski život u mjestu

Sav javni život u Retkovcima i Prkovcima, kao i u većini hrvatskih sela, koji se ne odnosi direktno na školu ili školstvo, prožet je upravo školom i učiteljima! Utjecaj svećenstva je također u povijesti bio značajan za jednu seosku (pa i gradsku) sredinu.

Tako, u Retkovcima djeluje Hrvatska čitaonica. Osnovana je na poticaj župnika Matije Pavića, a prvi predsjednik bio je Stjepan Huber. Organizirala je kulturni i zabavni život mjesta putem diletantskih predstava, predavanja i plesova. Djelovao je i tamburaški orkestar pod vodstvom učitelja Vjekoslava Živkovića. Od 1908. godine Čitaonica ima i vlastitu knjižnicu. Na čelu Čitaonice izmjenjivali su se župnik Ivan Mikić i Josip Hrala. Godine 1939. Čitaonica preuzima naziv Hrvatska čitaonica i knjižnica Retkovci.

Također dugi niz godina uspješno djeluje i KUD ˝Dramski amateri˝. Prva registrirana predstava organizirana je 1919. godine pod vodstvom Antuna Matijevića, no sigurno je da su predstave organizirane i ranije, ali nema zabilježenih podataka. Godine 1934. i 1935. bilježi se jedna, 1936. i 1937. dvije, a 1938. godine tri predstave. Režirajući, glumeći, odabirući repertoar i vodeći Amatere dugi niz godina posebno se istaknuo učitelj Nikola Živković – Mika. Retkovačka škola postala je mjesto gdje su se organizirali kulturni sadržaji i programi, okupljali slikari, kipari, pjesnici i drugi. Retkovci su od 1975. godine organizator Susreta dramskih amatera.

KUD ˝Sloga˝ započinje s radom još 1932. godine. Najznačajniji za rad KUD-a bile su obitelji Mate Ambrinca-Gečić, Martina Budišića, Mate Crepića, Tonče Đuraseka, Antuna Mrdeše, Andrije Vičića i Pere Hasila. Također je značajan rad koreografa Adama Ćosića-Adike. KUD izvodi pjesme, plesove i običaje svog sela.

U Retkovcima djeluje i NK ˝Borac˝, LD ˝Srndać˝ i DVD Retkovci

 

(Priredila i sastavila: Mirela Komlenić, školska knjižničarka)

Raspored zvonjenja

-------   Vozni red   -------


Savjetujemo

Koliko je sati?


Vrijeme


Tražilica






preskoči na navigaciju